Dortmund, 1994. godine: sedam džemata i početak puta prema zajedničkoj organizaciji Bošnjaka u Njemačkoj

Kada danas govorimo o Islamskoj zajednici Bošnjaka u Njemačkoj, njenim džematima, medžlisima, muftijstvu i krovnoj organizaciji, rijetko se vraćamo na sam početak.
A početak je bio mnogo jednostavniji.
Bili su to džemati, imami, džematlije i ljudi koji su vjerovali da Bošnjaci u Njemačkoj mogu i trebaju djelovati zajedno.

Jedno od ključnih mjesta tog procesa bio je Dortmund.

Prije današnjih medžlisa, Mešihata i Muftijstva, upravo su džemati bili temelj organiziranog vjerskog života Bošnjaka u Njemačkoj.
A u Dortmundu je prije više od tri decenije napravljen jedan od važnih koraka prema njihovom institucionalnom povezivanju.

Dortmund – grad u kojem su se susreli prvi džemati

Početkom devedesetih godina okolnosti su se dramatično promijenile.
Rat u Bosni i Hercegovini doveo je u Njemačku veliki broj prognanih i izbjeglih Bošnjaka. Postojeći džemati postajali su sve značajnija mjesta okupljanja, ne samo zbog vjerskog života nego i zbog međusobne pomoći, očuvanja jezika, tradicije i identiteta.

Ali pred zajednicom se otvorilo jedno važno pitanje:

Kako povezati džemate koji djeluju u različitim gradovima i stvoriti zajednički organizacijski okvir?

Odgovor se počeo tražiti kroz zajedničko djelovanje.
I upravo će Dortmund u tom procesu zauzeti posebno mjesto.

-15. oktobar 1994. – važan datum-
Dana 15. oktobra 1994. godine, u Dortmundu je održana osnivačka skupština tadašnje krovne organizacije bošnjačkih džemata u Saveznoj Republici Njemačkoj.
U Dortmund su tada došli predstavnici sedam džemata iz Sjeverne Rajne-Vestfalije:
Düsseldorfa, Dortmunda, Hamma, Wittena, Kölna, Kamp-Lintforta i Oberhausena.

Za današnje generacije ovaj podatak možda djeluje jednostavno.
Ali u tadašnjim okolnostima predstavljao je veliki organizacijski korak.
Sedam džemata, koji su do tada prvenstveno djelovali u svojim lokalnim sredinama, okupili su se oko zajedničke ideje:
povezati se, organizirati i izgraditi zajednicu koja će moći odgovoriti na potrebe Bošnjaka u Njemačkoj.
Dortmund je tako postao jedno od važnih mjesta na početku institucionalnog puta koji će se narednih decenija nastaviti razvijati.

Sedam džemata – jedna ideja
Među potpisnicima osnivačkog statuta bili su;

  • hadži Smail Šahović,
  • Mustafa Ajanović,
  • hadži Ibrahim Burnić,
  • hadži Smail Joldić,
  • hadži Ibrahim Huseinbašić,
  • hadži Šefik Burnić i
  • Uzeir Ćosić.

Njihova imena danas možda nisu poznata svakoj novoj generaciji.
Ali njihova uloga pripada historiji organiziranja Bošnjaka u Njemačkoj.
Oni i brojni drugi ljudi tog vremena djelovali su u okolnostima u kojima je bilo potrebno istovremeno graditi džemate, organizirati vjerski život i pronaći način da se bošnjačka zajednica poveže na širem prostoru Njemačke.
Dortmundska osnivačka skupština bila je jedan od konkretnih odgovora na tu potrebu.

-Od džemata prema zajedničkoj organizaciji-
Već naredne godine uslijedila je pravna registracija zajednice.
Počela se razvijati organizacijska struktura koja je povezivala džemate i regionalne oblasti, dok su se postepeno definirali i centralni organi.
U tom ranom periodu važnu ulogu imali su brojni imami i aktivisti.
Među njima su bili Mustafa-ef. Klanco, Ahmed-ef. Fetić, Zijad-ef. Suljić, Ramiz-ef. Memić, Hamza-ef. Subašić, Advan-ef. Lekjović, Fikret-ef. Arnaut, Akif Džaferović, Ibrahim Huseinbašić, Ibrahim Burnić i Husein Jahić.
Organizacija se vremenom mijenjala.
Broj džemata je rastao.
Pojavljivale su se nove potrebe.
A s njima i potreba za čvršćim regionalnim povezivanjem.

-Kako su se razvijali medžlisi?-

Današnje medžlise ne možemo posmatrati odvojeno od razvoja džemata.
Njihov nastanak treba razumjeti kao dio dugotrajnog procesa povezivanja džemata na regionalnom nivou.
Kada je broj džemata rastao, postalo je potrebno imati organizacijski okvir koji će omogućiti njihovu međusobnu koordinaciju, zajedničko djelovanje i rješavanje pitanja koja prelaze granice jednog džemata.
Tako se postupno razvijala struktura koja će kasnije dobiti oblike koje danas prepoznajemo kroz medžlise i druge organe Islamske zajednice.
Zato se historija medžlisa ne može odvojiti od historije prvih džemata.
A među mjestima na kojima su se stvarali temelji tog procesa posebno mjesto pripada Dortmundu.

--2007. godina – nova velika etapa--

Nova važna etapa uslijedila je 2007. godine, kada je izvršena značajna reorganizacija Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj.
Uspostavljeni su Mešihat i Muftijstvo, čime je organizacijska struktura dobila novi institucionalni okvir.
Za predsjednika Sabora izabran je dr. Bernes Alihodžić, dok je dužnost predsjednika Mešihata preuzeo Mustafa-ef. Klanco.
Na prijedlog tadašnjeg reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića, Mustafa-ef. Klanco imenovan je i za muftiju Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj.
Time je završen jedan dio dugog procesa organizacijskog sazrijevanja, ali je istovremeno otvorena nova faza razvoja.
Reorganizacijom 2007. godine otvoreno je novo poglavlje institucionalnog razvoja Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj.
Tokom narednih godina mijenjali su se ljudi na odgovornim funkcijama, organizacijski modeli i nazivi pojedinih struktura.
Mijenjale su se i potrebe zajednice.
Ono što je početkom devedesetih bilo pitanje opstanka vjerskog i nacionalnog identiteta, danas je pitanje kako taj identitet prenijeti na generacije koje su rođene i odrasle u Njemačkoj.
To je možda i najveći izazov današnje zajednice.
Jer ljudi koji su početkom devedesetih gradili prve džemate često su iza sebe ostavljali rat, izbjeglištvo i težak početak u novoj sredini.
Njihova djeca danas žive između dva svijeta.
A nove generacije sve više odrastaju potpuno u njemačkom društvu.
Zato institucije koje su tada počele nastajati danas imaju još veću odgovornost.

--Zajednicu nisu gradile samo institucije--
Kada se govori o historiji Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj, često se spominju statuti, skupštine, organi i funkcije.
Ali iza svega toga stajali su – ljudi.
-Imami.
-Članovi džematskih odbora.
-Predsjednici.
-Aktivisti.
-Vakifi.
-Roditelji.
-Mlade generacije.
-I hiljade džematlija koji su svojim prilozima, radom i vremenom pomagali da se grade džamije, mektebi, učionice i drugi objekti potrebni zajednici.
Mnogi su godinama radili bez materijalne naknade.
Često nakon svojih redovnih poslovnih i porodičnih obaveza.
Upravo zbog toga historija ove zajednice nije samo historija organizacije.
To je historija generacija Bošnjaka koji su odlučili da ne izgube ono što su donijeli iz Bosne i Hercegovine.

#32 godine kasnije – koliko se toga promijenilo#
Od sedam džemata okupljenih u Dortmundu 1994. godine prošle su više od tri decenije.
U međuvremenu su nastajali novi džemati.
Razvijali su se medžlisi.
Uspostavljeni su Mešihat i Muftijstvo.
Mijenjale su se organizacijske strukture.
Smjenjivale su se generacije.
Ali osnovna potreba ostala je ista:
sačuvati vjeru, identitet, tradiciju i zajedništvo Bošnjaka u Njemačkoj.
Kada danas pogledamo strukturu Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj, možda je lako zaboraviti jednu jednostavnu činjenicu:
institucije su nastale zato što su postojali džemati.
A džemati su postojali zato što su postojali ljudi koji su željeli zajedno klanjati, učiti svoju djecu, čuvati vjeru i ostati povezani sa svojom domovinom.
U toj priči Dortmund ima posebno mjesto.
Ne zato što je jedini grad u kojem se razvijao bošnjački organizirani život.
Nego zato što je upravo ovdje 1994. godine održana osnivačka skupština na kojoj su predstavnici sedam džemata napravili važan korak prema zajedničkoj organizaciji.

--Dortmund – jedno od mjesta gdje je počeo veliki put--
Historiju nije moguće vratiti.
Ali je možemo sačuvati.
Zato je važno da nove generacije znaju da današnje institucije nisu nastale same od sebe.
Iza njih stoje ljudi.
Iza njih stoje džemati.
Iza njih stoje godine rada, odricanja i borbe za očuvanje identiteta.
A među važnim mjestima tog početka nalazi se Dortmund.
Grad u kojem su se prije više od 30 godina predstavnici sedam bošnjačkih džemata okupili s idejom da ono što ih povezuje bude jače od geografskih udaljenosti i pojedinačnih interesa.
Iz te ideje razvijao se organizirani život Bošnjaka u Njemačkoj.
Od sedam džemata – do zajednice koja danas traje više od tri decenije.
To nije samo historija jedne organizacije.
To je historija jedne generacije koja je postavila temelje generacijama koje dolaze.
Dortmund 1994. – sedam džemata. Jedna ideja. Početak jednog puta.

I zato vrijedi znati gdje su naši korijeni.